Kiko ta Epilepsia
Epilepsia ta un kondishon di e selebre ku ta kousa atake(nan) epiléptiko/djimpi. Atake (nan) epiléptiko/djimpi ta un tormenta eléktriko kòrtiku òf por wak’e tambe manera un korto sirkuito den e selebre.
Esaki ta lokual ta sosodé:
- Tin un interferensia temporal (kòrtsluiting) den e patronchi normal di aktividat eléktriko di e selebre
- E aktividat apnormal aki ta kousa kambio den e manera ku e kurpa ta move i funshoná, esaki ta pone e persona move òf aktua diferente
Nota di interés: Den boka di pueblo ta usa e palabra djimpi komo sinónimo di epilepsia. Sinembargo e malesa yama epilepsia, i e ta manifestá su mes ku atakenan epiléptiko òf atake (nan) di djimpi.
Epilepsia ta relativamente komun i un promedio di 40 mion persona na mundu ta sufri di epilepsia. Sinembargo, ainda tin poko konosementu tokante epilepsia na Kòrsou. E eksperensia ta mustra ku epilepsia ainda ta konsiderá komo un trastorno rondoná pa hopi superstishon. Hende ta kere ku esun ku ta sufri di epilepsia ta poseí pa un spiritu malu. Pa e motibu esaki, hopi hende na Kòrsou ta skonde e echo ku nan tin epilepsia òf ku tin un miembro di nan famia ku tin epilepsia.
Estudionan sientífiko “Prevalentie van epilepsie op Curaçao” skirbi pa J.T Gerbrandy (1998) pa Facultat di Siensia Médiko na Universidat di Groningen i “Epilepsie op Curaçao” skirbi pa Joke Dijk en koperashon ku Fakultat di Siensia Médiko, RuG i bou di guia di dr. I. Gerstenbluth di Departamentu di Epidemiologia i Investigashon na Kòrsou, a demostrá ku tin un gran nesesidat pa un punto sentral na Kòrsou pa informashon, orientashon i guia psikososial
Forma ku Atake di Djimpi por manifestá
Pa gran parti hende ta kere ku un atake di epiléptiko/djimpi ta ora e hende ta dal abou, keda sakudí pia i man, pero esaki no t’asina. Un atake epiléptiko/ djimpi ta varia hopi.
- Un atake por dura for di algun sekònde te ku algun minüt.
- Un hende por ta hañando un atake epiléptiko/djimpi pero niun hende no ta ripará esaki. Por ehèmpel, un persona ta keda wak fiho sin ta reakshoná riba nada, abo no ta ripará nada pero e ta pasando den un atake.
- Un otro ta pèrdè konosementu, kai i sakudí man i pia.
Nota di interés: Un persona ku epilepsia por haña diferente sorto di atake epiléptiko/djimpi.